Svakog dana 67 hrvatskih građana sazna da boluje od raka, što je 24.000 ljudi godišnje, od kojih 13.000 i umire. Prema statističkim podacima, veću smrtnost od nas u Europi imaju samo Mađari. Zato smo razgovarali dr. Eduardom Vrdoljakom iz KBC-a Split, našim vodećim onkologom i šefom radne skupine koja je stvorila Nacionalni plan za borbu protiv raka. On rješenje vidi u sustavu praćenja ishoda liječenja, kakav u svome zdravstvu imaju Švedska i druge vodeće zemlje koje imaju osjetno bolje rezultate u liječenju raka u odnosu na Hrvatsku.

Samo Mađarska ima veću smrtnost. Procjenjuje se da godišnje od raka oboli oko 23.000 Hrvata, od čega posljedično umre prosječno njih 11.000. Rak pluća najsmrtonosniji je oblik za muškarce, od raka dojke umire najviše žena. Psihologinja i voditeljica Centra za psihološku pomoć onkološkim bolesnicama udruge Sve za nju, Ljiljana Vukota, u svojim se četrdesetima suočila s ovom teškom dijagnozom, a opisala nam je vlastito iskustvo s liječenjem – Uvijek sam govorila da se veselim četrdesetima nadajući se da ću imati djecu, dobar posao, biti situirana… Sve se to doista i dogodilo, ali 2005., u 45. godini života, s troje maloljetne djece, dogodio se i rak dojke. Kvržicu na dojci našla sam samopregledom, a prvi pregled (ultrazvuk dojki) obavila sam nakon dva tjedna u KB-u Dubrava. To što sam ondje doživjela želim svim ženama koje se nađu u sličnoj situaciji. Liječnica je, vidjevši nalaz ultrazvuka, odmah odlučila obaviti citopunkciju kako bismo potvrdili dijagnozu i sama me predbilježila kirurgu za dalje konzultacije – ispričala je prof. psihologije Vukota.

Da obolite od neke maligne bolesti, vjerojatno biste htjeli otići u bolnicu koja ima najbolje metode i rezultate liječenja, zar ne? Nažalost, u Hrvatskoj to još nije moguće. Zbog fragmentiranosti našeg zdravstvenog sustava vrlo je izazovno pratiti ishode liječenja, stope smrtnosti i preživljenja, ali i kvalitete života pacijenata.

Devet od deset građana smatra kako podaci o uspješnosti liječenja moraju biti javno dostupni i mora se znati koje bolnice imaju najbolje ishode liječenja, a svaki drugi građanin Hrvatske smatra da su kraće liste čekanja i veća dostupnost učinkovitih metoda liječenja ključne za smanjenje smrtnosti od raka, po čemu je naša zemlja trenutačno druga u EU. To su ključni nalazi istraživanja Ipsosa o ishodima liječenja u Hrvatskoj, provedenog početkom lipnja ove godine. Također, s obzirom na to da se u proteklih pet godina svaki drugi građanin suočio s dijagnozom teške bolesti, što osobno, što u bližoj obitelji, ne čudi da ih zanima stanje zdravstvene skrbi u Hrvatskoj – čak 81 posto ispitanika tvrdi kako je upravo to jedna od tri ključne teme u kojoj žele čuti više u predizbornoj kampanji, ispred gospodarstva i mirovina.

Svaki drugi hrvatski građanin se u proteklih pet godina suočio s teškom bolesti, bilo osobno, bilo u bližoj obitelji, a devet od 10 ih smatra da podaci o uspješnosti liječenja moraju biti javno dostupni i mora se znati koje bolnice imaju najbolje ishode liječenja, kako bi ih mogli sami odabrati. Kad bi mogli birati, pacijenti bi uvjerljivom većinom otišli u bolnicu koja im jamči bolje rezultate liječenja, bez obzira na eventualne dodatne troškove – njih 9 od 10 putovalo bi i dulje samo da dođu u bolnicu koja ima bolje ishode liječenja.

Hrvatska je na drugome mjestu u EU po stopi smrtnosti od raka, a zbog starenja stanovništva i ograničenih sredstava, jedino praćenjem ishoda liječenja moguće je efikasnije organizirati zdravstvenu skrb i postojeće resurse preusmjeriti tamo gdje pacijent najviše koristi, naglašeno je na konferenciji. U EU između zemalja članica, pa i unutar samih zemalja, postoje značajne razlike u ishodima liječenja. Novi program pomoći zdravstvu zemalja članica EU više od 9 milijardi eura i teži ka podizanju otpornosti i kvalitete zdravstvenih sustava s dugoročnom vizijom poboljšanja ishoda liječenja.

Hrvatska je na drugome mjestu u EU po stopi smrtnosti od raka, a zbog starenja stanovništva i ograničenih sredstava, jedino uz praćenje ishoda liječenja moguće je efikasnije organizirati zdravstvenu skrb i postojeće resurse preusmjeriti tamo gdje pacijenti imaju najviše koristi. Zaključak je to međunarodne konferencije Zdravstvo temeljeno na praćenju ishoda liječenja, održane u organizaciji Inovativne farmaceutske inicijative (iF!) i Europskog udruženja inovativnih farmaceutskih kompanija (EFPIA), a pod pokroviteljstvom hrvatskog Predsjedanja Vijećem EU.

Održana konferencija „Zdravstvo temeljeno na praćenju ishoda liječenja“, prilog nastavite čitati na izvornom linku.

Zdravlja je najvažnije u životu, složni smo svi. Svaki drugi građanin se u proteklih pet godina suočio s teškom bolesti, bilo osobno, bilo u bližoj obitelji. Devet od 10 građana smatra kako podaci o uspješnosti liječenja moraju biti javno dostupni i mora se znati koje bolnice imaju najbolje ishode liječenja, kako bi ih mogli sami odabrati, kažu rezultati istraživanja koje je početkom lipnja proveo Ipsos.

Zaključak je to međunarodne konferencije Zdravstvo temeljeno na praćenju ishoda liječenja, održane u organizaciji Inovativne farmaceutske inicijative (iF!) i Europskog udruženja inovativnih farmaceutskih kompanija (EFPIA), a pod pokroviteljstvom hrvatskog Predsjedanja Vijećem EU. Vodeći svjetski stručnjaci objasnili su kako neke zemlje već desetljećima uspješno mjere ishode liječenja i temeljem toga redefiniraju nacionalne zdravstvene strategije, fokusirajući se na najučinkovitije liječenje. Ministar zdravstva Vili Beroš osvrnuo se na europske aktivnosti tijekom hrvatskog predsjedanja.

Devet od 10 građana RH želi znati u kojoj zdravstvenoj ustanovi ima najbolje šanse za uspješno liječenje, pokazalo je istraživanje agencije Ipsos, a važnost mjerenja rezultata liječenja istaknuli su i vodeći stručnjaci na konferenciji pod pokroviteljstvom Predsjedanja Vijećem EU.

Zaključak je to međunarodne konferencije Zdravstvo temeljeno na praćenju ishoda liječenja, održane u organizaciji Inovativne farmaceutske inicijative (iF!) i Europskog udruženja inovativnih farmaceutskih kompanija (EFPIA), a pod pokroviteljstvom hrvatskog Predsjedanja Vijećem EU. Vodeći svjetski stručnjaci objasnili su kako neke zemlje već desetljećima uspješno mjere ishode liječenja i temeljem toga redefiniraju nacionalne zdravstvene strategije, fokusirajući se na najučinkovitije liječenje. Ministar zdravstva Vili Beroš osvrnuo se na europske aktivnosti tijekom hrvatskog predsjedanja.

Danas je, u organizaciji Inovativne farmaceutske inicijative (iF!) i Europskog udruženja inovativnih farmaceutskih kompanija (EFPIA), a pod pokroviteljstvom Predsjedanja Vijećem Europske unije, održana online međunarodna konferencija „Zdravstvo temeljeno na praćenju ishoda liječenja“ na kojoj su vodeći stručnjaci podijelili svoja iskustva i znanja o važnosti praćenja ishoda liječenja za transformaciju zdravstvenih sustava i kvalitete skrbi za bolesnike, posebice u onkologiji. Rad konferencije zaključio je ministar zdravstva Vili Beroš.

Hrvatska je na drugome mjestu u EU po stopi smrtnosti od raka, a zbog starenja stanovništva i ograničenih sredstava, jedino uz praćenje ishoda liječenja moguće je efikasnije organizirati zdravstvenu skrb i postojeće resurse preusmjeriti tamo gdje pacijenti imaju najviše koristi. Zaključak je to međunarodne konferencije Zdravstvo temeljeno na praćenju ishoda liječenja, održane danas u organizaciji Inovativne farmaceutske inicijative (iF!) i Europskog udruženja inovativnih farmaceutskih kompanija (EFPIA), a pod pokroviteljstvom hrvatskog Predsjedanja Vijećem EU. Vodeći svjetski stručnjaci objasnili su kako neke zemlje već desetljećima uspješno mjere ishode liječenja i temeljem toga redefiniraju nacionalne zdravstvene strategije, fokusirajući se na najučinkovitije liječenje. Ministar zdravstva Vili Beroš osvrnuo se na europske aktivnosti tijekom hrvatskog predsjedanja.

Stručni i predani liječnici i medicinske sestre jesu preduvjet, ali ne nužno i jamstvo zadovoljavajućih zdravstvenih ishoda za pacijente koje liječe, piše Jutarnji list. Svjetski primjeri potvrđuju kako je za uspješno liječenje potrebno mnogo više – od dostupnosti same skrbi, sustavnog upravljanja kvalitetom zdravstvene zaštite, korištenja kliničkih smjernica koje bi standardizirale liječenje, pa do pristupa najnovijoj opremi i metodama liječenja. Put do ostvarenja takvog cilja u Hrvatskoj se iskristalizirao kao Nacionalni plan protiv raka, kojim bi se godišnje moglo spasiti i 6.000 života. Idejni pokretač ovog važnog projekta je predstojnik Klinike za onkologiju i radioterapiju KBC-a Split Eduard Vrdoljak – Zašto gubimo borbu s karcinomom? Razloge za zabrinjavajuću statistiku možemo tražiti u prekasnom otkrivanju bolesti u većeg broja pacijenata, nedovoljnoj zdravstvenoj pismenosti stanovništva, geografski neravnomjernoj dostupnosti dijagnostičkih postupaka i liječenja, neučinkovitim segmentima zdravstvenog sustava… Nacionalni plan za borbu protiv raka stvaran je upravo s namjerom da se poboljšaju ishodi u liječenju onkoloških bolesti u Hrvatskoj.

U jednoj manjoj bolnici u kontinentalnoj Hrvatskoj, šanse da će žena koju se liječi od raka jajnika, morati na dodatnu operaciju su osam puta veće nego da je liječenju pristupila u nekom od uglednih kliničkih centara. Razlozi? Njezin liječnik takvu operaciju obavlja jednom do dvaput mjesečno, dok se u većim centrima liječnik iste specijalizacije s dijagnozom poput njezine susreće svakoga dana. Riječ je o slikovitom primjeru koji ukazuje da su, tamo gdje je iskustvo s nekom bolešću veće, bolji i ishodi liječenja – što ne ovisi nužno o veličini i geografskoj lokaciji bolnice, već i nizu činitelja: od prevencije i ranog prepoznavanja, do iskustva liječnika i primjene odgovarajućih metoda liječenja. Danas znamo da je Hrvatska, nakon Mađarske, druga po smrtnosti od raka u Europi, od kojeg obolijeva svaki naš treći stanovnik. Da bismo mogli znati kakva je uistinu situacija i gdje bi pacijenti mogli dobiti najbolju moguću skrb za svoje stanje, u zdravstvenom bismo se sustavu morali ozbiljnije pozabaviti – podacima o ishodima liječenja.

U Hrvatskoj se ishodi liječenja ne prate sustavno, iako bi se time dobili vrijedni podaci i smjernice za bolju organizaciju rada i planiranje investicija u zdravstvu. Pacijent ste koji je upravo dobio dijagnozu i plan liječenja. Hoće li vam pasti na pamet pitati liječnika o ishodima liječenja koje bilježi njegova ustanova i temeljem toga odlučiti hoćete li se nastaviti liječiti tu, ili u nekoj od bolnica gdje su vam šanse za preživljenje i do pet puta veće?

U Hrvatskoj svake godine od raka oboli 23 tisuće ljudi, a njih 11 tisuća izgubi životnu bitku. Drugi smo u Europskoj uniji po stopi smrtnosti od karcinoma. Stručni i predani liječnici i medicinske sestre jesu preduvjet, ali ne nužno i jamstvo zadovoljavajućih zdravstvenih ishoda za pacijente koje liječe. Svjetski primjeri potvrđuju kako je za uspješno liječenje potrebno mnogo više – od dostupnosti same skrbi, sustavnog upravljanja kvalitetom zdravstvene zaštite, korištenja kliničkih smjernica koje bi standardizirale liječenje, pa do pristupa najnovijoj opremi i metodama liječenja.

Štoviše, praćenje ishoda pokazalo se i kao najbitniji alat za pronalaženje prostora za uštede i drugačiju raspodjelu sredstava u sustavu, na korist pacijenata i zdravstvenih radnika. Dok se u Skandinaviji i drugim razvijenijim europskim zemljama registri bolesti koriste od 70-ih godina prošlog stoljeća, zahvaljujući čemu danas posjedujemo podatke o učinkovitosti pravovremenog uvođenja terapije inovativnim lijekovima, posebice u onkološkim bolestima i dijabetesu, Hrvatska je među zemljama s najvećom stopom smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti te karcinoma dojke i prostate. Istovremeno, nemamo pouzdanih podataka o petogodišnjem ili desetogodišnjem preživljavanju jer u Hrvatskoj registri, uz rijetke iznimke, ne postoje pa tako ne postoje niti sustavno praćeni podaci i statistike o pojedinim bolestima, učincima terapija i općenito ishodima liječenja. Time je naš zdravstveni sustav zakinut za podatke koji bi mogli biti rješenje za izazove kojima u ovom trenutku ne možemo doskočiti i koji će u budućnosti, sa starenjem populacije i smanjenjem broja uplatitelja zdravstvenog osiguranja biti još veći.

Vrijednost upravljanja podacima očekivano je prvo uočio i u praksi iskoristio privatni sektor prepoznajući kako su oni danas ultimativna vrijednost, jer na temelju analiza podataka donosimo odluke, dok brzina i lakoća pristupa podacima značajno štede vrijeme i novac. Možemo reći da je digitalna revolucija u potpunosti promijenila načine prikupljanja i korištenja podataka, što je u suvremenim zdravstvenim sustavima od presudne važnosti.

Da bi se osiguralo najučinkovitije liječenje za bolesnike bit će potrebno ažurirati smjernice liječenja, omogućiti multidisciplinarni pristup (posebno izražen kod onkoloških bolesti), uspostaviti registre bolesti, sustavno mjeriti kliničke ishode liječenja te prikupljati i analizirati sve dostupne podatke sa ciljem praćenja i unaprjeđenja ishoda liječenja. U Hrvatskoj se ishodi liječenja zasad ne prate sustavno čime se otežava utvrđivanje pravih rezultata pojedinih medicinskih postupaka i terapija kao i detektiranje onih koji ne opravdavaju svoju cijenu i uloženi trud.