“Kod raka, koji danas postaje kronična bolest zahvaljujući napretku u raznim područjima, ne smijemo mjeriti samo preživljenje. Moramo uzeti u obzir kvalitetu života tih bolesnika.”

“Kontroli troškova zdravstvenog sustava pridonijet će preusmjeravanje zdravstvene skrbi s količine obavljenog na vrijednost koju pruža.

Povećanje zdravstvene pismenosti jača otpornost pojedinca i zajednice, pomaže u smanjivanju zdravstvenih nejednakosti i pridonosi boljem zdravlju i blagostanju. Zdravstvena pismenost od ključne je važnosti za pravednu, kvalitetnu i učinkovitu zdravstvenu skrb usmjerenu na pacijenta

Zdravstvo s pacijentom u središtu omogućilo bi bolji pristup zdravstvenim uslugama i poboljšane ishode liječenja, bolju zdravstvenu pismenost i veće zadovoljstvo zdravstvenom skrbi, veće zadovoljstvo na poslu, bolju učinkovitost usluga i smanjenje ukupnih troškova.”

“Kriza izazvana pandemijom COVID-19 jasno nam je pokazala koliko vrijedi pristup aktualnim i relevantnim zdravstvenim podacima, koji su usporedivi između zdravstvenih sustava, regija i zemalja.

Ako ne možemo usporediti ni stope mortaliteta u dvije zemlje zbog njihovog različitog prikupljanja podataka, kako možemo izvući nužne zaključke o najboljem načinu borbe protiv pandemije? Isto vrijedi za cjelokupno zdravstvo u svim područjima, a osobito za specifične zdravstvene ishode koji su važni ljudima i bolesnicima.

Mjerenjem ishoda i troškova na holistički način, za sve vrste pacijenata, moći ćemo utvrditi zdravstvene intervencije i rješenja koja će donijeti najviše koristi bolesnicima.
Moći ćemo prepoznati investicije koje donose najveću vrijednost za uloženi novac, tako da resurse možemo potrošiti na ono što donosi najviše koristi bolesnicima, zdravstvenim sustavima i društvu.

Preusmjeravanjem resursa s niskovrijedne na visokovrijednu skrb možemo poboljšati ishode za bolesnike i održivost zdravstvenih sustava.”

“Ishodi liječenja su stvarni rezultati skrbi, uključujući kliničke mjere poput stope preživljenja i komplikacija tijekom liječenja.

Najvažniji koraci koje možemo poduzeti za poboljšanje zdravstvene zaštite u našim zemljama jest pitati pacijente što im je najvažnije i tražiti da ocijene rezultate vlastitog liječenja.

Skup ishoda mora biti definiran prema zdravstvenom stanju, a ne prema specijalističkim područjima ili postupcima, i u definiranje ishoda moraju biti izravno uključeni bolesnici kako bi definirani ishodi stvarno bili oni koji su bolesnicima najvažniji.
Razvija se globalni jezik za opis zdravstvenih ishoda, definiraju se vremenske točke i izvori podataka koji se prikupljaju, kao i minimalni broj početnih čimbenika rizika radi lakše svrhovite usporedbe.

Sistematsko mjerenje standardnih skupova ishoda koje provode zdravstvene ustanove širom svijeta omogućit će globalne usporedbe ishoda i pomoći zdravstvenim radnicima da prepoznaju što su najbolji ishodi, da se upoznaju s postupcima koji pridonose takvim ishodima, da promiču diseminaciju najboljih praksi i mjerljivo poboljšaju ishode koji utječu na kvalitetu života.”

“Moramo potaknuti platitelje da uvedu inovativno i pravovremeno određivanje cijena i način nadoknade troškova. Moramo imati novi pristup u određivanju cijena, vrednovanju i plaćanju. Uz nacionalne planove protiv raka, potreban je i paneuropski, koji će obuhvatiti sve faze od prevencije do palijativne skrbi i biti utemeljen na dokazima. Potrebni su nam nacionalni populacijski registri za rak s detaljnim informacijama o dijagnozi, kao i o liječenju, jer to je jedini način da riješimo dilemu između sve veće količine novca potrebne za onkološku skrb i ograničenih sredstava.”

“Tehnološka evolucija i podaci u onkologiji nude nam šansu da identificiramo i prikupimo golemu količinu podataka o svakom onkološkom bolesniku i svakoj vrsti raka. Jednog će dana digitalna slika svakog bolesnika s rakom biti realnost i predstavljati temelj svake istinski personalizirane zdravstvene skrbi za te bolesnike.

Prvi put vidim da se u središnjoj istočnoj Europi ostvarila kolaboracija na ovu temu između javnosti, državnog i privatnog sektora, tj. farmaceutske industrije. Nije lako pokrenuti i voditi takav projekt jer zahtijeva novi način pružanja zdravstvene skrbi. Zato edukacija svih sudionika u ovom projektu mora biti prioritet. To mora biti zlatni standard kad je riječ o podacima i tehnologiji u onkologiji, zbog dobrobiti bolesnika.

Liječnicima ćemo moći dati u ruke digitalne alate, podatke i tehnologiju. Način na koji će ih liječnici prihvatiti odrazit će se na onkološke bolesnike u sljedećem desetljeću. Zato moramo razmišljati u kontekstu Europskog plana za borbu protiv raka. Moramo drugačije osmisliti obrazovanje liječnika i prilagoditi kurikulume zemljama članicama.

Građani i onkološki bolesnici trebaju postati svjesni vrijednosti podataka i važnosti doniranja podataka za uspješnu borbu protiv raka.”

“Najveće poboljšanje može se postići investiranjem u onkološku infrastrukturu – digitalizaciju onkologije, registre, baze sirovih podataka na temelju kojih ćemo moći pratiti i izvještavati i objavljivati te uspoređivati različite regije, ustanove, liječnike, zemlje i dobiti bolje rezultate za naše pacijente.

Danas, digitalizacijom i uvođenjem IT-a u medicinu, možemo ranije dijagnosticirati bolest. Imamo personaliziraniju medicinu i možemo generirati više podataka i znanja zajedno. Ali budućnost će biti puno svjetlija. Bolje ćemo vidjeti bolesnika. Moći ćemo na bolji način zadovoljiti potrebe bolesnika i istodobno postići bolje ishode.

Vidim Europu kao predvodnicu u kontroli kvalitete, izvještavanju i praćenju onkoloških ishoda u svijetu.”