Zdravstveni ishodi su promjene u zdravlju pacijenata koje nastaju kao posljedica zdravstvene skrbi. Uključuju kliničke mjere uspjeha liječenja poput smrtnosti i preživljenja, te kvalitetu života koja se uobičajeno prati kroz ishode skrbi prijavljene od pacijenata (simptomi, bol, mobilnost, sposobnost obavljanja svakodnevnih aktivnosti, itd.).

U zdravstvu, riječ je o ustanovama koje, među ostalim, bilježe izvrsne rezultate u ishodima liječenja na pojedinim terapijskim područjima. U Hrvatskoj je prema nedavnom istraživanju Ipsosa 9 od 10 građana izjavilo kako je spremno i više sati putovati izvan mjesta stanovanja kako bi dobili bolju skrb u ustanovi koja ima bolje rezultate liječenja. Centri izvrsnosti upravo su to – ustanove koje objedinjuju visoku razinu stručnosti djelatnika, tehnologije i druge resurse potrebne za liječenje pojedine bolesti. Time postaju poželjne i većem broju pacijenata, kojima se posvećuje multidisciplinarni tim specijaliziran za pojedinu bolest, te se temeljem daljnjeg praćenja ishoda liječenja dodatno optimiziraju zdravstveni procesi i podiže kvaliteta zdravstvene usluge.

Ishodi prijavljeni od pacijenata sve su češće prepoznati kao najvažniji indikator rezultata liječenja. Želimo li pružati usluge koje odgovaraju potrebama pacijenata, nužno ih moramo konzultirati o zadovoljstvu kako samim procesom liječenja tako i zdravstvenim rezultatima. Informacije takve vrste prikupljaju se kroz ankete. Ishodi liječenja prijavljeni od pacijenata (eng. Patient Reported Outcome Measures) uključuju simptome bolesti (npr. bol i umor), te kvalitetu života mjerenu kroz funkcionalne sposobnosti kao što su mobilnost, psihološko stanje (anksioznost, depresija), sposobnost obavljanja svakodnevnih zadataka, povratak na posao, itd. Iskustva liječenja prijavljena od pacijenata (eng. Patient Reported Experience Measures) uključuju stavove pacijenata o dostupnosti usluga, koordinaciji skrbi, zadovoljstvu informiranjem o dijagnostičkim pretragama i zahvatima te o tome jesu li se osjećali uključeni u donošenje odluka o liječenju.

U Hrvatskoj, kao i u ostatku Europe, građani financiraju zdravstvo. Kao financijeri, ali i kao korisnici, imaju pravo na informaciju o rezultatima liječenja koje mogu očekivati ukoliko im zatreba zdravstvena skrb. Objava podataka o ishodima može unaprijediti odgovornost administracije, potaknuti unaprjeđenje kvalitete, unaprijediti zdravstvenu pismenost populacije, te olakšati izbor liječnika ili bolnica od strane pacijenata. Također, može omogućiti identifikaciju mjesta na kojima se ne pruža dovoljno kvalitetna skrb, te pokrenuti mehanizme kojima bi se to ispravilo.

Ustroj zdravstvenih sustava se uvelike razlikuje od zemlje do zemlje, kao i smjernice liječenja (koje u nekim zemljama i ne postoje), dostupne terapije, pa posljedično i kvaliteta i ishodi liječenja variraju

Praćenje zdravstvenih ishoda zahtjeva određena ulaganja u informatizaciju zdravstva. Međutim, bolja dostupnost kvalitetnih podataka o skrbi i ishodima omogućit će racionalizaciju liječenja i fokusiranje na učinkovite metode liječenja, što bi trebalo rezultirati znatnim uštedama. Primjerice, konzervativne procjene OECD-a govore da se i do 20% zdravstvene potrošnje baca na manje učinkovite ili čak štetne terapije. U Hrvatskoj bi to iznosilo otprilike 5 milijardi kuna godišnje.

Način prikupljanja podataka o ishodima je, kroz godine, doživio veliku promjenu. U prošlosti je podrazumijevao znatan administrativni napor za bilježenje velikog broja podataka o pacijentima u zasebnu bazu podataka. Danas se, zahvaljujući informatizaciji, većina podataka prikuplja automatski uz minimalan angažman liječnika i medicinskih sestara. Trud koji zdravstveni radnici ulažu u praćenje ishoda liječenja od neizmjerne je važnosti, kako za pacijente i ustanove, tako i za same zdravstvene radnike. Praćenjem ishoda stječe se jasniji uvid u postojeću kvalitetu sustava, njegovih dijelova i pojedinih procesa, te je lakše pokrenuti mehanizme kako bi se eventualni nedostaci ispravili.

Rezultati praćenja ishoda mogu se početi koristiti za optimizaciju liječenja novih pacijenata praktički čim se krenu prikupljati. Čitav koncept je dinamičan i temeljna ideja je da se liječenje kontinuirano prilagođava i unaprjeđuje u skladu s rezultatima i novim mogućnostima.

Da, neki lijekovi mogli bi biti uklonjeni s liste ukoliko se pokaže da u realnoj praksi ne daju rezultate predviđene kliničkim pokusima. Pacijent od toga ima izravnu korist, budući da će se njegovo liječenje fokusirati na terapijske mogućnosti koje pokazuju najbolje rezultate.

Težina i kompleksnost oboljenja uzimaju se u obzir prilikom analiza kako se ne bi uspoređivale „kruške“ i „naranče“.