Usredotočenost složene skrbi u centre izvrsnosti ima smisla u smislu kvalitete i zdravstvenih rezultata. Uz to, povećava učinkovitost zdravstvenog sustava i povoljno utječe na troškove. To je danas općepoznato, iako se još uvijek ne implementira intenzivno u većini zemalja. Mjerenje i objavljivanje zdravstvenih rezultata doprinijet će bržoj provedbi reformi zdravstvenog sustava pružanjem dodatnih argumenata o tome zašto i kako ih treba poduzeti. Međunarodni centri izvrsnosti za vrlo rijetka stanja igrat će važnu ulogu u ovom procesu ako želimo poboljšati način na koji se skrbimo o tim pacijentima.

U Hrvatskoj to trenutačno nije dostupno zbog administrativnih i tehničkih prepreka. Međutim, planovi za razvoj nacionalnog informatičkog sustava zdravstvene zaštite predviđaju poboljšanu komunikaciju između dionika zdravstvenog sustava, pa bi i ova mogućnost trebala biti uključena.

Mnoge europske države pokreću telemedicinske projekte za poboljšanje skrbi i pristupa zdravstvenim uslugama, a epidemija Covid-19 posebno je pokazala svoj potencijal u tom pogledu. Iako je većina tih inicijativa nacionalna, postoji puno primjera koji uključuju i međunarodnu suradnju, a neki se financiraju iz fondova EU-a.

Doista, ti čimbenici imaju dubok utjecaj na kvalitetu života i ne treba ih zanemariti. Njihovo prikupljanje i izvještavanje omogućit će bolje informirano sudjelovanje pacijenata u odlučivanju o mogućnostima liječenja i planiranju terapije.

Zajednička javna nabava je reforma koja može donijeti značajne uštede standardiziranjem i povezivanjem kupovine i kasnijim ekonomijama razmjera bez negativnog utjecaja na zdravstvene usluge koje se pružaju građanima i bez ugrožavanja kvalitete skrbi. Prilikom provedbe važno je paziti da se ne sužuju terapijske mogućnosti kako bi svi pacijenti mogli dobiti one proizvode i lijekove koji će im najviše pomoći. Antikoruptivni element reforme također se ne smije zanemariti. Kako se centralizirana nabava povećava, povećava se i transparentnost kupovina čineći ih vidljivijim i lakšim za nadgledanje i kontrolu te se smanjuje rizik od nedoličnog ponašanja. Hrvatsko zakonodavstvo (temeljeno na relevantnoj direktivi EU-a) predviđa uporabu ekonomski najpovoljnijeg kriterija kao obaveznog pri dodjeli ugovora.

Epidemija Covid-19 negativno je utjecala na gospodarstva diljem Europe, ali je također vrlo jasno pokazala važnost odgovarajućeg financiranja zdravstvenih sustava. Većina nas će se složiti da bi zdravstveni proračuni trebali biti zadnji koji bi trebali biti smanjeni, uključujući one koji se koriste za osiguravanje pristupa učinkovitim inovativnim lijekovima. S druge strane, možemo očekivati veći nadzor u procjeni novih zdravstvenih tehnologija liječenja kako bi se osigurala vrijednost za novac. Praćenje stvarnih dokaza iz primjene terapija (uključujući rezultate) trebao bi biti put za dalje.

Trenutačno ti podaci nisu dostupni u Hrvatskoj, a upravo to bismo trebali hitno riješiti kako bi se omogućilo informirano donošenje odluka i planiranje smislenih zdravstvenih reformi.

U Hrvatskoj postoji široki konsenzus da je mjerenje i objavljivanje zdravstvenih rezultata presudan korak u poboljšanju našeg zdravstvenog sustava. Time bi donositelji odluka u zdravstvenom sustavu imali će točne i pravovremene informacije o učinku liječenja. Liječnici bi dobili povratne informacije o svojim rezultatima liječenja, a pacijenti bi bili bolje informirani o svojim mogućnostima i izgledima.

Pacijente bi, naravno, trebalo aktivno poticati na sudjelovanje u tim odlukama. Potrebno nam je više istraživanja kako bismo bolje shvatili u kojoj se mjeri to zaista događa u Hrvatskoj i što trebamo učiniti da bismo poboljšali situaciju. Nedavna istraživanja pokazuju kako je potrebno poraditi na zdravstvenoj pismenosti u Hrvatskoj i osnaživanju pacijenata, čime će oni dobiti i znanje i snagu da sa svojim liječničkim timom aktivno sudjeluju u liječenju te iz objekta liječenja postanu subjekt liječenja.

Povjerenica Kyriakides (odgovorna za zdravlje i sigurnost hrane) je u prosincu 2019. u Europskom parlamentu izjavila sljedeće: Neprihvatljivo je u Europskoj uniji koja nastoji zastupati sve svoje građane, bez obzira na to gdje žive u EU, bez obzira na dob, spol ili socio-ekonomsku pozadinu, da pristup skrbi nije jednak za sve. Ovdje je važna uloga države članice, farmaceutske industrije, obveznika plaćanja i pružatelja zdravstvene zaštite, predstavnika pacijenata. To pruža nadu da će EU brzo djelovati u tom smjeru.

Skrb i njega su ključne za postizanje kvalitetnih rezultata liječenja za pacijente, obitelji i zajednice. Kako su medicinske sestre sastavni dio zdravstvenih timova, kao takve moraju biti uključene u sve napore usmjerene na poboljšanje ishoda liječenja. Učinkovito liječenje danas zahtjeva multidisciplinarni pristup i uključivanje stručnjaka s različitih područja, što naravno podrazumijeva i sestrinstvo.