Intervju s Javierom Aracilom Cormom, direktorom AbbVie-a
Kako vidite trenutačno stanje zdravstvenih sustava u Europi i koji su trenutno najveći izazovi za farmaceutsku industriju?
Europski zdravstveni sustavi nalaze se na prekretnici. EU i dalje pruža vrhunsku razinu skrbi i snažno napreduje u inovacijama, no pristup tim inovacijama nije ravnomjeran. Između država, pa čak i unutar njih, postoje velike razlike u brzini kojom pacijenti dolaze do novih terapija. Posebno je izazovno u manjim državama i onima s nižim BDP‑om, gdje kašnjenja u stavljanju lijekova na liste lijekova i infrastrukturna ograničenja usporavaju uvođenje terapija. Istodobno, starenje stanovništva i porast kroničnih bolesti dodatno opterećuju sustav, dok obrana i sigurnost pritišću javne financije. Zbog takvih proračunskih pritisaka mnoge se zemlje okreću kratkoročnom rezanju troškova umjesto održivim rješenjima koja se oslanjaju na pametno uvođenje inovacija i dugoročna poboljšanja. Vrijeme je za jasnu stratešku odluku u zdravstvu: želimo li ponovno biti inovacijska sila?
Kako se ovi trendovi odražavaju na hrvatsko tržište?
Hrvatska na zdravstvo i lijekove troši manje od većine EU – i kao udio BDP‑a i po stanovniku. Zdravstvena potrošnja iznosi oko 7,6–7,8% BDP‑a1, što je ispod prosjeka EU (10%) i niže nego u susjednim državama poput Slovenije (9,1%) i Mađarske (7,9%).1 Proračunska ograničenja uvelike određuju odluke o stavljanju lijekova na liste lijekova i usporavaju pristup inovativnim terapijama.
Koji su glavni izazovi s kojima se AbbVie suočava u dovođenju inovativnih terapija hrvatskim bolesnicima?
Ulaganje u inovativne terapije donosi visoku vrijednost za uložena sredstva i mijenja živote hrvatskih pacijenata. Potrebno je promišljeno prioritizirati zdravstvenu potrošnju, polazeći od toga da zdravstvo nije trošak, nego strateško ulaganje koje jača ekonomsku otpornost, podupire konkurentnu radnu snagu i razvija nacionalni inovacijski potencijal. Farmaceutske inovacije bitno je prepoznati kao stratešku imovinu koja sprječava i liječi bolesti, smanjuje smrtnost i podiže kvalitetu života – uz mjerljive ekonomske učinke.
Iz perspektive industrije, ključni izazov je nepredvidljiv i spor put do tržišta. Kašnjenja u stavljanju lijekova na liste lijekova mogu značajno otežati planiranje, a istodobno je ključno da bolesnici kojima je liječenje potrebno do njega dođu na vrijeme.2 Uspostavom transparentnog, vrijednosno utemeljenog modela pristupa tržištu koji vrednuje inovacije prema dokazanim ishodima liječenja, Hrvatska može ubrzati pristup skrbi i osigurati pravodobnu dostupnost terapija.
Koje bi bile primjerene mjere za postizanje željenih ishoda?
Prvi korak je donijeti stratešku i promišljenu odluku o povećanju javnog financiranja i ulaganja u zdravstvo s dva cilja: (1) poboljšati kvalitetu života hrvatskih bolesnika i (2) stvoriti odgovarajući ekosustav za razvoj i širenje inovacija. Kada je financiranje osigurano, potrebno je uspostaviti predvidljiv i transparentan sustav pristupa tržištu kako bi se sredstva trošila učinkovito. To ne podrazumijeva samo bolji pristup inovacijama, nego i bolji pristup prevenciji, ranoj dijagnostici i zdravstvenoj pismenosti bolesnika. Uz fokus na inovacije, jasna i dosljedna pravila skratila bi vrijeme do stavljanja lijekova na liste lijekova i uvođenja novih indikacija. Potreban je pristup tržištu primjeren svrsi, koji odražava stvarnu društvenu i ekonomsku vrijednost inovacija – što će se očitovati u poboljšanju kvalitete života bolesnika, jačanju javnog zdravstva i drugih socioekonomskih pokazatelja u Hrvatskoj.
Kako vidite ulogu inovacija u zdravstvenoj industriji?
Razvoj i primjena novih lijekova izravno unapređuju javno zdravstvo, povećavaju produktivnost radne snage i rasterećuju zdravstveni sustav. Ti učinci su mjerljivi i odražavaju se na gospodarske rezultate Hrvatske. Farmaceutske inovacije treba prepoznati kao stratešku imovinu koja dugoročno potiče gospodarski rast, podiže produktivnost i jača društvenu otpornost. Važno je da poslodavci, zdravstveni profesionalci i političari uoče da ulaganje u zdravlje stanovništva nije samo javno dobro, nego preduvjet ekonomske stabilnosti i nacionalne dobrobiti. Zdrava populacija temelj je stvaranja vrijednosti, gospodarskog razvoja i poboljšanja kvalitete života.
Koji su ključni prioriteti za unapređenje zdravstvene zaštite u Europi?
Europa ima potencijal ponovno postati svjetski lider u razvoju i proizvodnji inovativnih lijekova, no za to treba brže i odlučnije odgovoriti na geopolitičke promjene kroz jasne politike i ciljane investicije. Održivo povećanje javne potrošnje na inovativne terapije te reforme sustava određivanja cijena i pristupa tržištu kako bi pristup bio brži, predvidljiv i pravedan ključni su. Jednako je važno inovacije promatrati kao dugoročnu stratešku investiciju, a ne samo kao trošak. Uz jačanje poslovnog okruženja i sustavno uključivanje ekspertize industrije u oblikovanje politika, Europa može povećati svoju konkurentnost i gospodarski rast. Prioritiziranje pravodobnog pristupa novim lijekovima izravno će poboljšati javno zdravstvo i ekonomsku sigurnost. Provedbom ovih mjera Europa će dodatno povećati privlačnost farmaceutskih ulaganja, istraživanje i proizvodnju te će se ponovno pozicionirati kao inovacijska sila na globalnoj razini.
Literatura:
- OECD (2025), Health at a Glance 2025: OECD Indicators, OECD Publishing, Paris, https://doi.org/10.1787/8f9e3f98-en. Pristupljeno: 10.12.2025.
- OECD/European Observatory on Health Systems and Policies (2025), Country Health Profile 2025: Croatia. State of Health in the EU, OECD Publishing, Paris/European Observatory on Health Systems and Policies, Brussels.
