Istraživanje EK o stavovima građana o cijepljenju

//Istraživanje EK o stavovima građana o cijepljenju

Istraživanje EK o stavovima građana o cijepljenju

JEDNO OD NAJVEĆIH MEDICINSKIH DOSTIGNUĆA MODERNOG DOBA PRED IZAZOVOM JE STAVOVA OPĆE JAVNOSTI: U ODNOSU NA EU PROSJEK, HRVATI SU PREMA ZNANOSTI VIŠE SUMNJIČAVI

Cjepiva su uvelike iskorijenila ili barem značajno smanjila prevalenciju niza bolesti i danas su jedan od nosivih stupova globalnog zdravlja. Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) procjenjuje da cijepljenje svake godine sprječava 2 do 3 milijuna smrti, a zahvaljujući cjepivima svjetska populacija se povećala za 5 puta. Međutim, kada bi se poboljšao cijepni obuhvat, moglo bi se izbjeći još čak 1,5 milijuna nepotrebnih smrtnih slučajeva godišnje. Sve zemlje svijeta provode neki oblik rutinskog programa cijepljenja jer cjepiva ne samo da štite cijepljene pojedince nego i širu zajednicu. Ako je u zajednici procijepljeno dovoljno osoba (90 do 95 posto), virusu se onemogućuje brzo prenošenje i stvara se kolektivni imunitet, čime se štite i oni pojedinci koji iz zdravstvenih i drugih razloga ne mogu biti cijepljeni, poput imunokompromitirane ili alergične djece. Zahvaljujući očuvanom kontinuitetu u provedbi programa imunizacije djece koji se u Hrvatskoj sustavno i planski provodi više od 50 godina, iskorijenjene su zarazne bolesti poput difterije i dječje paralize, a znatno je smanjena pojavnost
svih ostalih bolesti protiv kojih se cijepi. U Hrvatskoj je cijepljenje protiv određenih bolesti obavezno i to većinom u djece, dok se protiv ostalih bolesti cijepljenje preporučuje osobama pod povećanim rizikom od obolijevanja.

POVRATAK ZABORAVLJENIH BOLESTI – SLUČAJ OSPICE
Iako je program obvezne imunizacije djece danas najuspješniji preventivni program u zemlji, zadnjih godina bilježimo pad cijepnih obuhvata. Nakon slučajeva ospica u Dubrovačkoj te Splitsko-dalmatinskoj županiji, samo u Zagrebu u 2019. godini do 15. listopada zabilježeno je 29 slučajeva obolijevanja od ospica, dok je u protekloj čitavoj godini bilo njih 23. Gotovo nitko od oboljelih nije cijepljen ili nije primio sve potrebne doze cjepiva. Ako znamo da je u Zagrebu procijepljenost populacije bitno veća nego primjerice u Dubrovniku, onda je, bez obzira na generalno ohrabrujuće podatke iz istraživanja Europske komisije, pred medicinskom strukom i zdravstvenom administracijom, kao i drugim relevantnim dionicima u sustavu, važan zadatak – intenziviranje adekvatne i proaktivne edukacije i informiranja građana.

ŠARENA LAŽ I TEORIJE ZAVJERE ŠIRE SE LAKŠE OD ZNANSTVENIH DOKAZA
Do pada procijepljenosti dolazi dijeljenjem neprovjerenih i najčešće netočnih, znanstveno neutemeljenih informacija o cjepivima i cijepljenju na društvenim mrežama koje ljudi smatraju relevantnim izvorom informacija. Jednako kao što se medicina temelji na znanstvenim činjenicama i jasnim kliničkim dokazima, tako se i mišljenja i odluke moraju donositi na temelju provjerenih informacija iz vjerodostojnih izvora. Ne zaustavi li se u skoro vrijeme taj trend pada, u bliskoj budućnosti možemo očekivati epidemije ospica, rubele, hripavca i mumpsa te ostalih bolesti koje smo već desetljećima uspješno držali pod kontrolom zahvaljujući visokoj procijepljenosti stanovništva. Kako bi se ispitali i bolje razumjeli stavovi i mišljenja, ali i općenito razina znanja građana Europske unije o cijepljenju i cjepivima te implementirale djelotvorne intervencije s ciljem unaprjeđenja procijepljenosti, Europska komisija, odnosno Direktorat za zdravlje i sigurnost hrane (DG SANTE) naručio je istraživanje javnog mnijenja o cjepivima i cijepljenju prema metodologiji Europskog barometra. Istraživanje je provedeno u ožujku 2019. godine i obuhvatilo je 27.524 ispitanika iz 28 zemalja Europske unije, od čega čak 1.010 ispitanika iz Hrvatske.

Pharmabiz, listopad 2019.

PROČITAJ CIJELI TEKST
2019-11-06T10:43:09+01:00 06/11/19|Iz medija|