Jedna od najvećih predrasuda u zdravstvu, potrošnja lijekova, opet je u središtu interesa javnosti. Posljednjih tjedana slušamo kako su dugovi za lijekove narasli na dvije milijarde kuna, a iako se može zaključiti kako je toliko više novca utrošeno, riječ je zapravo o starim računima koje bolnice još nisu platile. Jedan od razloga za ovakvu bilancu leži u stanju državnog proračuna, iz kojega, unatoč zakonskim obvezama, nije uplaćen sav novac, radi čega nam ponovno prijeti situacija u kojoj će država „sanirati“ zdravstvo, kao što smo već imali prilike vidjeti u prošlosti.
Druga se predrasuda odnosi na skupe lijekove, čija je potrošnja na teret HZZO-a, na prvi pogled doduše, povećana. Istovremeno, ne ističe se da je HZZO potrošio manje od planiranog te da je industrija temeljem financijskih ugovora u zdravstveni fond uplatila dodatnih dvjestotinjak milijuna kuna. Također, u prošlogodišnje troškove za lijekove ponovo je ubrojena i ljekarnička naknada za izdavanje lijekova što na godišnjoj razini iznosi više od 300 milijuna kuna.
Pharmabiz, prosinac 2016.
